Islamski učenjaci imaju poprilično suprostavljene stavove u vezi ženinog posjećivanja mezarja: ima onih koji to kategorično zabranjuju i posjetu karakterišu kao veliki grijeh, ima ih koji to smataraju pokuđenim (ar. mekruh), ima ih koji to vide dozvoljenim uopćeno (ar. mustehabb) jednako kao muškarcima, a ima ih koji to dozvoljavaju pod uvjetom da se ne ponavlja često. Ženina posjeta mezarju je haram prema mišljenju dvojice velikih šafijskih učenjaka Ebu-Ishaka eš-Širazija i El-Imranija (El-Medžmu': 5/203.) i nekih savremenih učenjaka kao što je šejh Ibn-Usejmin i dr. (Eš-Šerhul-mumti': 5/380.); mekruh (pokuđena) prema većini šafijskih i jednom predanju od imama Ahmeda (El-Medžmu': 5/203., El-Mugni: 3/523.); dozvoljena uopćeno prema mišljenju Ajnija (El-Umde: 3/76.) i hafiza Ibn-Hadžera (Telhisul-habir: ); dozvoljena pod uvjetom da se ne ponavlja često prema Kurtubiju, Ševkaniju (Nejlul-evtar: 4/95.) i El-Albanija (Ahkamul-dženaiz: 235.).
Zadnje mišljenje – mišljenje Kurtubija, Šavkanija i el-Albanija – je, Allah najbolje zna, najispravnije, jer ono uspješno spaja i objedinjuje sve dokaze koji govore o ovome pitanju. Ono objedinjuje i spaja hadise koji svojim vanjskim značenjem zabranjuju posjetu mezarja ženama, i hadise koji to uopćeno dozvoljavaju. Ibn-Abbasova predaja ''da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo žene koje posjećuju kaburove'' (Ahmed, 1/229., 287., 324., Ebu-Davud, 3236., Tirmizi, 320., Nesai., 4/94., Ibn-Hibban, 3179., Hakim, 1/374.) upućuje na zabranu posjećivanja kaburova uopćeno; Aišina posjeta bratovog kabura (Hakim, 1/376., Bejheki, 4/78., Ibn-Abdulberr u ''Temhidu'', 3/233.) i pitanje kojeg je uputila Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, šta će kazati kada posjeti mezarje (Muslim, 3/14.), i slučaj žene pored koje je prošao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je stojala pored kabura i nije je ukorio zbog toga (Buharija) upućuju na opću dozvolu i propisanost posjećivanja mezerja ženama; dok hadis kojeg, kao dokaz, koriste Kurtubi, Šavkani i El-Albani: ''Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je prokleo žene koje često posjećuju kaburove'' (Ahmed, 3/442., Ibn-Madže, 1574., Hakim, 1/374., Bejheki, 4/78.) ograničava zabranu i prokletstvo na žene koje često posjećuju kaburove, čime se objedinjuju svi argumenti i svaki od njih ima svoju upotrebu.
Rekao je imam Ševkani: ''Ovako treba napraviti spoj između hadisa koji su naizgled oprečni jedni drugima u vanjskom značenju.'' (Nejlul-evtar: 4/95.). Tome se može pridodati i opća olakšica (ruhsa) posjećivanja mezarja, nakon opće zabrane: ''Bio sam vam zabranio posjećivanje mezarja, a sada vam to dozvoljavam, jer posjećivanje mezarja stalno podsjeća na onaj svijet.'' Žene, kao i muškarci, podjednako učestvuju u potrebi za podsjećanjem na ahiret, stoga se ovaj hadis odnosi i na njih kao i na muškarce, s tim da njihova posjeta treba biti rijetka, što se razumijeva iz gore navedenog hadisa (Ahkamul-dženaiz od šejha El-Albanija: 229., 235.). Ovaj propis odnosi se i na posjećivanje Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, kabura.
